Vijesti

Proaktivna transparentnost - V istraživanje

Dosadašnja istraživanja pokazuju da su javne institucije u Bosni i Hercegovini napravile značajan korak prema transparentnoj i odgovornoj javnoj upravi.

13.6.2023.

Image Title

Dosadašnja istraživanja pokazuju da su javne institucije u Bosni i Hercegovini napravile značajan korak prema transparentnoj i odgovornoj javnoj upravi. Ipak, potrebno je još intenzivnije i sustavnije raditi na promociji standarda i principa proaktivne transparentnosti, uz maksimalno angažiranje svih relevantnih aktera, uključujući javne institucije, civilno društvo, donatore, medije i građane općenito.

To je kazala danas u Sarajevu direktorica Agencije za statistiku BiH Vesna Ćužić, prilikom prezentacije nalaza iz istraživanja o transparentnosti institucija BiH.

Riječ je o petom istraživanju o ispunjenosti standarda proaktivne transparentnosti, nakon što je Vijeće ministara BiH u prosincu 2018. godine usvojilo Politiku i Standarde proaktivne transparentnosti i zadužilo institucije BiH da ih provedu.

Ćužić je navela da rezultati provedenih pet online istraživanja pokazuju da je odziv institucija sve veći, a rezultati istraživanja su sve bolji.

Po njenim riječima, u prvom istraživanju sudjelovale su 44 institucije sa 63,52 posto ispunjenosti Standarda. Ovaj broj se značajno povećao u drugom istraživanju, gdje je sudjelovalo 58 institucija sa 64,34 posto usklađenosti sa Standardom.

“Treće online istraživanje je provedeno sa 62 institucije, s postotkom usklađenosti od 67,57 posto. U četvrtom istraživanju sudjelovalo je 55 institucija, dok je peto istraživanje obuhvatilo 65 institucija. Prema petom istraživanju, prosječna ispunjenost standarda proaktivne transparentnosti iznosi 72,27 posto, što predstavlja poboljšanje u odnosu na 2022. godinu, kada je ispunjenost standarda bila 68,23 posto”, kazala je Ćužić.

Izrazila je zadovoljstvo činjenicom da je sve veći broj institucija koje sudjeluju u istraživanju.

Napomenula je da su, sukladno zaključku Vijeća ministara BiH iz 2022. godine, institucije BiH u obvezi donijeti interne akte – pravilnike o proaktivnoj objavi informacija od javnog interesa. Prema dostavljenim podacima, od 65 institucija, njih 30 je donijelo interne akte, dok neke institucije trenutno rade na izradi tih dokumenata, a neki su već izrađeni, ali još nisu dostupni na njihovim web stranicama.

Koordinator za reformu javne uprave Dragan Ćuzulan je istaknuo da je pravo na pristup informacijama osnovno ljudsko pravo zaštićeno međunarodnim dokumentima i aktima. Međutim, javna uprava u BiH često onemogućava građane da ostvare to pravo.

“Apsurdno je da mi svakodnevno donosimo odluke koje utječu na život naših građana, mnoge od njih dugoročno oblikuju našu budućnost, a da pri tome oni ne znaju kako radimo, kakve odluke donosimo i koliko novca za to trošimo. To je je samo jedan od razloga zašto iz godine u godinu opada povjerenje javnosti u naš rad. Takva se praksa mora promijeniti”, smatra Ćuzulan.

Govoreći o rezultatima istraživanja, kazao je da je bilo obuhvaćeno 80 institucija, a od ovog broja 65 institucija su dale odgovore na svih 38 pitanja.

Po njegovim riječima, 53 institucije ispunile su 50 posto standarda, a njih 27 više od 80 posto.

Napomenuo je da su do ove godine u potpunosti standarde ispunjavali, pored Ureda koordinatora za reformu javne uprave i Agencije za statistiku BiH, Direkcija za europske integracije i Agencija za visoko obrazovanje i osiguranje kvaliteta, a od ove godine i još dvije institucije – Agencija za policijsku potršku BiH i Agencija za ravnopravnost spolova.

“Ovih šest institucije objavile su sve podatke i informacije od javnog značaja, od kontakata zaposlenih, do ukupnih primanja rukovodilaca ovih institucija i svih državnih službenika i namještenika”, kazao je Ćuzulan.

Dodao je da su najveći iskorak u objavi informacija u odnosu na prošlu godinu napravili: Agencija za zaštitu osobnih podataka BiH, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, Agencija za javne nabave, Središnja harmonizacijska jedinica Ministarstva financija i trezora, Centar za informiranje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja BiH i Direkcija za ekonomsko planiranje.

“Iako postoji napredak u objavi podataka, još uvijek institucije BiH određene vrste informacija drže daleko od očiju javnosti”, zaključio je Ćuzulan.